Izgradnja sustava javne odvodnje aglomeracije Zaprešić započela je još 60-ih godina prošlog stoljeća, i to najprije glavni odvodni kolektor od ispusta u rijeku Krapinu prema centru grada, kao monolitna armirano betonska građevina profila 130 x 195 cm. Potom se gradila i širila mreža odvodnje grada Zaprešića od centra prema rubovima grada.

Kako se grad razvijao, tako se gradila i kanalizacijska mreža koja se kasnije vezala na četiri glavna kolektora, ulicama Maršala Tita, Bana Josipa Jelačića, Pavla Lončara i Josipa Malekovića.

Područje grada Zaprešića, samo naselje Zaprešić, jedino je naselje u kojem je izgrađen mješoviti sustav javne odvodnje, dok je za cjelokupno ostalo područje aglomeracije Zaprešić usvojen razdjelni tip odvodnje otpadnih voda.

Kasnije, točnije 1986.godine započela je gradnja razdjelne kanalizacije na području općine Brdovec, najprije kolektor Zaprešić – Harmica s priključkom Plive Savski Marof, a koji je tek 2007.godine pušten u puni rad i to nakon provedene sanacije kolektora i osposobljavanja crpne stanice CS – 2 u Prigorju.

Do kraja 2017.godine izgrađeno je ukupno 146.286 m kanala, od čega mješovitog sustava u naselju Zaprešić 55.686 m i razdjelnog sustava na administrativnom području grada Zaprešića i općine Brdovec ukupno 90.600 m kanala.

Na području grada Zaprešića tako ima ukupno 80.271 m kanala, a na području općine Brdovec 66.015 m kanala.

Osim samih kanala u sustavu rade i 34 crpne i precrpne stanice, 7 mjernih mjesta, dvije regulacijske građevine te jedan retencijski bazen.

Osim toga izgrađena su i dva kišna preljeva koja u slučajevima velikih kišnih događaja odvode relativno čistu oborinsku vodu u recipijent.

U sustavu odvodnje postoje tri glavna odvodna kolektora iz tri osnovna pravca i to:

• Glavni Odvodni Kolektor mješovite odvodnje grada Zaprešića, koji prihvaća sve otpadne i veći dio oborinskih voda s područja grada Zaprešića.
• Istočni Transportni Kolektor koji još nije izgrađen u punoj duljini i sa svim objektima, a trenutno prihvaća otpadne vode dijela odvodnje centra grada ( ulica Hrvatske mladeži i dio Jakšine te Bistranske ulice ), te otpadne vode razdjelnog sustava odvodnje istočnog dijela područja grada, odnosno Trgovačkog centra Zagreb, dijela naselja Jablanovec i u perspektivi otpadne vode naselja Jablanovec, Ivanec i Općine Bistra na istočnom dijelu te razdjelnih sustava sjevernog dijela grada ( naselja Pojatno, Kupljenovo, Kupljenski Hruševec, Merenje i Općine Luka ) i Općine Pušća.
• Kolektor Zaprešić – Harmica s priključkom lokacije Pliva Savski Marof, razdjelnog tipa odvodnje, na koji se spajaju sva naselja općine Brdovec i Šibice koje su administrativni dio grada Zaprešića.

Sva ova tri glavna kolektora otpadnih voda završavaju na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda CUPOV ZAPREŠIĆ.

Godine 2000.,izrađen je Projekt optimalizacije kanalizacijskog sustava grada Zaprešića, (POKS ), etapa II, plan razvoja, a koji smo prihvatili kao temeljni dokument optimalizacije i razvoja sustava odvodnje Zaprešić. Prema projektu POKS-a grada Zaprešića, započeli smo s rekonstrukcijom postojećih kišnih preljeva, te izgradnjom, novih, zatim s radovima na dovršenju istočnog transportnog kolektora i dr.

Na sustavu javne odvodnje izgrađeno je preko 4.600 kanalskih priključaka, a na koje je priključeno oko 27.000 stanovnika, što čini priključenost od 67 % stanovništva na razini aglomeracije Zaprešić.

Osim svega naprijed navedenog i na području općine Bistra izgrađen je dio kanalske mreže razdjelnog tipa, a izgradnju koje vodi VIO Bistra.

Danas je još u izradi i Studija izvodljivosti sustava vodoopskrbe, odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracija Zaprešić, koja se radi kao Projekt izrade baze podataka za pretpristupne instrumente ( IPA ) / strukturne fondove Europske unije. U izradi su Idejni i Glavni projekt sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda aglomeracije Zaprešić do razine ishođenja akata na temelju kojih se može pristupiti građenju.

Za ostali dio aglomeracije, a to se odnosi na općine Pušća i Luka, tek je potrebno izraditi Studiju izvodljivosti i ostalu projektnu dokumentaciju koja će iz studije proizaći.

Time bi se stvorili uvjeti za maksimalnu priključenost na sustav javne odvodnje na cijelom području aglomeracije Zaprešić.

Količine otpadnih voda koje se danas ispuštaju u sustav javne odvodnje na nivou godine su sljedeće:

• gospodarstvo cca 185.000 m3
• gospodarstvo s agresivnim vodama cca 518.000 m3
• domaćinstva cca 1,153.000 m3

Od ukupnih količina ( 1,856.000 m3 ) na grad Zaprešić otpada 1,107.000 m3, dok ostatak od 749.000 m3 dolazi iz područja općine Brdovec.

Iz mješovitog dijela sustava tako dolazi 1,029.000 m3, dok iz razdjelnog dijela dolazi ostatak od 827.000 m3. Ovih 827.000 m3 otpadne vode odnosi se samo na mjerene količine, dok je stvarna količina znatno veća zbog spojenih oborinskih voda u sustav odvodnje koje se tu ne bi smjele spajati. Zbog toga dolazi do uspora, pa čak i do povrata otpadnih voda u priključke korisnika i do izlijevanja po okolnom terenu.

Velike probleme u radu crpnih stanice čine krute tvari koje korisnici sustava odvodnje bacaju u kanalske priključke, kao što su vlažne maramice, ostaci hrane, medicinske vrećice, ostaci grožđa, uginule životinje i dr.

Korištenje sustava odvodnje propisuju i odredbe Odluke o odvodnji otpadnih voda aglomeracije Zaprešić, s primjenom na području grada Zaprešića i općina Brdovec, Bistra, Luka, Pušća i dio općine Marija Gorica / glasnik Zagrebačke županije broj 25/16 od 26.rujna 2016.godine